Godišnji sistematski pregled

Sistematski pregledi kod žena su od velikog značaja za rano otkrivanje bolesti.

Sistematski pregledi kod žena su od velikog značaja za rano otkrivanje bolesti. Mnoge od tih bolesti mogu se preduprediti ukoliko se blagovremno otkriju. Zato se redovni sistematski ginekološki pregledi preporučuju bar jednom godišnje, u zavisnosti od godina starosti i porodične anamneze.

Prvi ginekološki pregled se preporučuje nakon prvog seksualnog odnosa. Što se životne dobi tiče, vrste pregleda se razlikuju. U periodu od 25-35. godine, preporučuju se opšti klinički i palpatorni pregled dojki, preventivni ginekološki pregled, pregled grlića materice i pregled dojki i to jednom godišnje. Nakon 35. godine obavezan je opšti klinički i palpatorni pregled dojki, pregled grlića materice i pregled dojki, klinički pregled dojki i mamografski pregled jednom godišnje ili jednom u šest meseci.

PREGLED DOJKI

Preporučljivo da se samopregledi dojke obavljaju jednom mesečno, a na godišnjem nivou trebalo bi obaviti klinički pregled dojki koji podrazumeva palpatorni pregled dojki i ultrazvuk. Posmatraju se promene, boja, veličina, kvalitet kože i obe pazušne jame. Ultrazvukom se dobija uvid u stanje tkiva i eventualne promene koje mogu biti benigne ili maligne. Preporučljivo je da se pregled obavi 1-2 dana nakon završetka menstrualnog ciklusa.

GINEKOLOŠKI PREGLED

Ginekološki pregled podrazumeva pregled genitalija i vidljivog dela grlića materice. Nakon toga, uzima se uzorak za: pregled vaginalnog sekreta, cervikalni bris, papanikolau analizu (PAPA test), kompletne mikrobiološke i virusološke analize.

ULTRAZVUČNI PREGLED

Nezaobilazan pregled ultrazvukom je pouzdan i brz način kojim se dobija slika o unutrašnjim polnim organima žene, odnosno materici, jajnicima i jajovodima, kao i promene na organima u maloj karlici. Obavlja se abdominalnom sondom uz punu bešiku ili vaginalnom sondom uz praznu bešiku pacijenta.

KOLPOSKOPIJA

Kolposkopija je pregled grlića materice i dela vagine pomoću kolposkopa sa uveličanjem 20-50 puta. Cilj ove dijagnostičke metode je određivanje rasporeda abnormalnog epitela i preciziranje delova iz kojih se može uzeti tkivo za biopsiju. Osnovni značaj kolposkopije ogleda se u ranoj dijagnostici karcinoma, jer doprinosi otkrivanju malignih promena. Pregled se obavlja na praznu mokraćnu bešiku.